Iako je teško odrediti koja je tačno prva snimljena fotografija, najstarija slika koja je preživjela do danas svakako je “Pogled s prozora u Le Grasu”

Najstarija fotografija koja prikazuje čovjeka

Problem je 1825. riješio Nicéphore Niepce. Njegova metoda zahtjevala je višesatnu ekspoziciju uz jako dnevno sunce. Ipak, njegova metoda se nije pokazala najboljom pa je u partnerstvu s pariškim slikarem Jacques Daguerreom pokrenuo istraživanje nove metode. 1833 godine Niepce je umro, pa je Daguerre sam nastavio s istraživanjima. 1839. Jacques Daguerre najavio je da je pronašao način kako proizvesti permanentni pozitiv. Taj je izum nazvan Dagerotipija, a francuska je vlada izum odmah otkupila i ponudila svima zainteresiranim mogućnost da se bave fotografijom i dalje ju razvijaju. Daguerre i Nepce-ov unuk su zauzvrat dobili doživotnu rentu.

Izvor :impulsportal.net

Prva Fotografija

10 Savijeta za dobru fotografiju

1: Pravilo trećina

Zamislite da je slika podjeljena na devet jednakih delova. Pravilo trećina u fotografiji se odnosi na to da bi trebalo najznačajnije scene na fotografiji smjestiti na mesto gde se linije presjecaju ili duž linija. U gornju trećinu i levu trećinu fotografije smjestite objekat koji želite fotografisati. Nije preporučljivo da objekte smještate u sredinu, na dno ili sam vrh fotografije.

2: Ugao gledanja

Prije nego što uslikate objekat ili osobu koju želite, razmotrite subjekat svoje fotografije iz više uglova. Umjesto regularne perspektive u visini vaših očiju, pogledajte kako bi fotografija izgledala ako biste se spustili ili podigli na nešto više. Ovakve cake često vam mogu dati neobičan i dinamičan finalni proizvod.

3: Fokus

Digitalni fotoaparati su automatski podešeni da fokusiraju centar kadra. Ukoliko je objekat koji vi želite da naglasite sa lijeve ili desne strane, u fokusu će ostati praznina. Prvo kadrirajte objekat pa pritisnite na pola okidač za slikanje. Držeći do pola okidač pomjerite fokus na objekat koji želite da vam bude u fokusu i tek onda uslikajte.

4: Balans

Vodite računa da, pored glavnog objekta, ne stoji još jedan objekat koji će biti od velikog značaja ili upadljiv, jer ćete u suprotnom skrenuti pažnju posmatraču sa onoga što ste želeli da vaša fotografija predstavlja.

5: Kadar

Horizontalni kadar se preporučuje ukoliko slikate pejzaže, more ili druga široka polja, a vertikalni ako je tema vaše fotografije drvo, zgrada ili čovek.

6: Svijetlo

Lica ljudi nikada nemojte slikati pri jakom osvjetljenju jer neće izgledati prirodno i videće se sve nesavršenosti. Za fotografisanje prirode najbolje je jutro ili veče, kada su sunčevi zraci blaži jer padaju pod oštrim uglom.

7: Pogled

Najčešća greška kod ljudi kad se fotografišu je ta što gledaju u aparat. Stavite aparat u visinu vaših očiju jer ćete tako napraviti privid kontakta „oči u oči“. Kao što u stvarnosti taj kontakt ima efekta tako će i na fotografiji dati odlične rezultate.

8: Pravilo „zglob“

Ako je objekat vaše fotografije čovek, gledajte da mu se lijepo vidi glava i tjelo, u zavisnosti da li ćete slikati cijelu figuru ili ne. U fotografiji postoji pravilo koje kaže da, ako slikate ljude, ne biste trebali da ih „siječete“ po zglobovima.

9: Pozadina

Kada na fotografiji želite da istaknete ljude, najbolje je da ih smjestite u jednostavnu pozadinu da ne bi nešto drugo odvuklo pažnju sa glavnog predmeta fotografije. Ukoliko ovo ne postignete, uvek postoji opcija da, u bilo kojem programu na računaru za fotografije, isječete ono što vam treba i time odstranite suvišne predmete sa pozadine

10: Prednost digitalnog doba

Ako niste na licu mjesta uspjeli da realizujete neke od ovih tačaka, to nije nikakav problem, jer danas postoji mnoštvo programa za fotografije online ili koje možete besplatno skinuti sa interneta. Čak i najjednostavniji program nudi opcije pomoću kojih možete isjeći suvišno sa fotografije, pojačati ili smanjiti svjetlo, kao i niz drugih efekata koji uz nekoliko klikova čini vašu fotografiju boljom.

Ekspozicija u fotografiji – Šta svaki ljubitelj fotografije treba da zna?

Ekspozicija u fotografiji je jedan od ključnih elemenata za uspješno slikanje.

Ona se sastoji od tri osnovna elementa: blendu, brzinu zatvarača i ISO.

U ovom članku ćemo detaljno objasniti svaki od ovih elemenata i njihovu ulogu u procesu ekspozicije.

Šta je ekspozicija u fotografiji?

Ekspozicija u fotografiji se odnosi na količinu svjetlosti koja pada na senzor ili filmsku površinu kamere. To je proces koji omogućava kameri da uhvati pravu količinu svjetlosti kako bi se dobila dobra fotografija.

Ekspozicija se može kontrolisati na tri načina: blendom, brzinom zatvarača i ISO-om. Ovi elementi se koriste zajedno kako bi se postigla prava ekspozicija.

Kako funkcioniše blenda u ekspoziciji?

Blenda u ekspoziciji kontroliše količinu svjetlosti koja ulazi u kameru. To je otvor na objektivu kamere koji se može podesiti da propušta više ili manje svjetlosti.

Kada je blend otvoren, više svjetlosti prolazi kroz objektiv i pada na senzor kamere. To rezultira većom ekspozicijom. Kada je blend zatvoren, manje svjetlosti ulazi u kameru i rezultira manjom ekspozicijom.

Kako brzina zatvarača utiče na ekspoziciju?

Brzina zatvarača kontroliše koliko dugo je senzor kamere izložen svjetlosti. Kada se brzina zatvarača smanji, senzor je izložen svjetlosti duže vrjeme, što rezultira većom ekspozicijom. Kada se brzina zatvarača poveća, senzor je izložen svjetlosti kraće vrijeme, što rezultira manjom ekspozicijom.

Brzina zatvarača se mjeri u djelovima sekunde. Na primer, brzina zatvarača od 1/100 znači da je senzor izložen svjetlosti 1/100 djelova sekunde.

Kako ISO utiče na ekspoziciju?

ISO se odnosi na osjetljivost senzora na svjetlost. Kada se ISO poveća, senzor postaje osetljiviji na svjetlost, što znači da će veća količina svjetlosti pasti na senzor i rezultirati većom ekspozicijom.

Kako kombinovati blend, brzinu zatvarača i ISO za pravu ekspoziciju?

Kada snimate fotografije, najbolje je eksperimentisati sa različitim kombinacijama blendova, brzina zatvarača i ISO-a kako biste postigli željenu ekspoziciju. Na primer, ako želite da snimite fotografiju u uslovima slabog osvjetljenja, možete otvoriti blend kako biste propustili više svjetlosti, povećati brzinu zatvarača kako biste izbegli zamućenje slike i povećati ISO kako biste senzor učinili osetljivijim na svjetlost.

Kako uticati na dubinu polja?

Dubina polja je dio fotografije koji je fokusiran, dok su drugi djelovi slike zamagljeni. To se postiže kontrolisanjem blende. Kada se blenda otvori, dubina polja se smanjuje, dok se kada se blenda zatvori, dubina polja povećava.

Dubina polja se može koristiti za stvaranje umjetničkog efekta u fotografiji, kao što su portreti sa zamagljenom pozadinom ili fotografije prirode gde je objekat u fokusu dok su ostali djelovi slike zamagljeni.

Kako koristiti brzinu zatvarača za snimanje akcije?

Brzina zatvarača se koristi za snimanje akcije. Kada se koristi sporija brzina zatvarača, objekti u pokretu se mogu zamutiti i izgledati mutno. Kada se koristi brža brzina zatvarača, objekti u pokretu izgledaju jasnije i bez zamućenja.

Brzina zatvarača se može koristiti i za snimanje drugih efekata, kao što su „long exposure“ fotografije koje prikazuju pokret svjetla u gradu ili zvjezdano nebo.

Kako koristiti ekspoziciju za snimanje noćnih fotografija?

Snimanje noćnih fotografija zahtjeva pažljivo balansiranje blende, brzina zatvarača i ISO-a. Ukoliko želite da snimite noćnu fotografiju sa puno detalja i boja, morate smanjiti blendu, povećati brzinu zatvarača i podesiti ISO na najmanju vrijednost.

Ukoliko želite da snimite noćnu fotografiju sa dugom ekspozicijom i efektom duge ekspozicije, morate otvoriti blend, smanjiti brzinu zatvarača i podesiti ISO na najmanju vrijednost.

Kako koristiti ekspoziciju za snimanje pejzažnih fotografija?

Snimanje pejzažnih fotografija zahtjeva drugačiji pristup ekspoziciji. Najbolje je koristiti blendu koji će dati dubinu polja i omogućiti fokusiranje objekata u daljini, kao i povećati dubinu polja. Takođe, brzina zatvarača se može koristiti za snimanje pokretnih objekata, poput vode u rijeci ili lišća koje se kreće na vjetru.

Kada snimate pejzažne fotografije, preporučuje se korišćenje niskog ISO-a kako bi se smanjio šum i poboljšala kvalitet slike. Takođe, korisno je koristiti filtere kako bi se postigao željeni efekat, kao što je polarizacioni filter za smanjenje odsjaja ili neutralni gustinski filter za kontrolisanje svjetla.